Kolijevka - Prečko polje - Kaursko groblje - Prečani - Gaj - Obla brda - Jelišin bor - Krstac

​

Prečko polje (1011 m/nv) nalazi se u podnožju planine Treskavice. Od Trnova je udaljeno oko 15 km. Na sjeveroistočnoj strani polja nalazi se selo Prečani, po kojem je polje i dobilo ime. U široj okolini nalazi se nekoliko sela: Obla Brda, Šabanci, Ostojići, Dejčići, Ledići, Dujmovići, Gaj, Mijanovići, Rahići, Umčani i dr. Pomenuta sela su spaljena i uništena u posljednjem ratu. Nakon rata, većina stanovništva se vratila u svoje domove i obnovila svoje kuće. U Prečanima su i danas vidljivi tragovi ratnih sukoba. Devastirane kuće zjape na praznim, golim kamenim zidovima bez krovova. Nijedna kuća nije obnovljena. U selo je dovedena voda, struja, telefon, popravljen makadam, ali se niko od prijeratnih stanovnika ne vraća.

​

Neposredno prije Prvog svjetskog rata, Austro-Ugarska monarhija je započela opsežna istraživanja na ovom području, a vjeruje se da je na tom mjestu bio i najveći ilirski grad u regiji, sa više od 20.000 stanovnika, a tragovi vratite se na 10.000 godina prije Krista. O naseljenosti ovih krajeva svjedoče brojne nekropole. U Prečkom polju ima ih nekoliko. Najvažnija nekropola je groblje Kaur u Prečanima. Sa brda na Prečkom polju pruža se prekrasan pogled na obližnje planine Treskavicu, Bjelašnicu, Igman i Jahorinu. Sa vrha Gaja (1042 m/nv) kao na dlanu se vidi najviši planinski vrh Bosne i Hercegovine - Maglić (2386 m/nv).

Uživanje u šetnji prostranstvima Prečkog polja i istraživanje nekropole privilegija je koja se ne propušta.
Najpogodniji prilaz Prečkom polju iz Sarajeva je putem za Igman i Bjelašnicu (pored kamenoloma u Krupcu) do račvanja u Gornjoj Grkarici. Dalje lijevo cestom za selo Dejčići. Prije Dejčića skrenite lijevo na makadam za selo Prečani.

​

Kameni pragovi smješteni na Prečkom polju u podnožju planine Treskavice stalni su svjedoci prošlosti, a danas mnogima omiljena turistička ruta.

​

Da je ovo područje nekada bilo naseljeno govore brojne nekropole i stećci kaurskog groblja, s kojih se pruža jedinstven pogled na okolne planine, koje poput stražara čuvaju jedinstveno kulturno blago.

​

Za vrijeme rata Prečko polje je bilo poprište teških borbi, pa ne čudi što je priroda na ovim prostorima ostavila posljednji trag.

Kuće koje su uništene u ratu nikada nisu obnovljene, a samo nekoliko vlasnika oživljava ovaj krajolik. Međutim, jedinstvena oaza mira, prekrasni prirodni krajolici kao i bogatstvo biljnih i ljekovitih vrsta samo su neki od razloga zašto se većina turista odlučuje posjetiti ovu destinaciju.

​

Nacionalni spomenik groblja Kaur čini nekropola sa 184 stećka, od čega 9 grebena i 175 sanduka, stare muslimanske niše i ostaci zidova. Stećci okvirno datiraju iz 14. i 15. stoljeća.

​

Isklesane su u obližnjem kamenolomu u Gradini. Dvadeset primjeraka ukrašeno je različitim motivima i ornamentima, raznim vrpcama, motivima štita i mača, ljudskim figurama, rozetama, krstovima. Stećci su dobro klesani, ali su zbog vremenskih uslova obilnih kiša i vjetra vremenom popucali.

​

Zato je za nas "KOLJEVKA" naše i evropske civilizacije od posebnog značaja! Zato se mi Iliri vraćamo svojim korenima, baš na ovom mestu...kolevci naše kulture i tradicije...vraćamo se svojoj MAJCI...

​

I sada, nakon skoro hiljadu godina, prvi novi ilirski grad uskoro će otvoriti svoja vrata. Nakon Batona, Ljudevita Gaja, kralja Aleksandra, muftije Muamera Zukorlića... vizionarski tim na čelu sa predsjednikom Mahirom Žiškom, saradnicima, članovima i simpatizerima regionalnog pokreta Ilirska zora, a uz ideje velikana naše davne i bliže prošlosti, vidjet ce svjetlo dana odakle je sve pocelo... Zora je nasa, zora ilirska... pomozi Bog...

​

​